Inventar kontraproduktivnih tendencija – zašto, kako, šta?

invertar kontraproduktivnih tendencija

Inventar kontraproduktivnih tendencija (IKT) jeste upitnik pomoću kojeg se može odrediti da li je kod određenog pojedinca izražena neka crta koja može izazvati nepoželjna ponašanja i reakcije na poslu, ugrožavajući potencijalni uspjeh tog pojedinca. Inventarom se mjere sljedeće crte:

01. Emocionalnost: usklađenost emocionalnih reakcija
02. Sumnjičavost: nepovjerljivost prema drugima
03. Opreznost: izražena briga da se ne pogriješi
04. Suzdržanost: sklonost da se bude na distanci
05. Otporaštvo: otpor prema uticaju drugih
06. Dominantnost: izražena želja za vođenjem
07. Samouvjerenost: precjenjivanje sebe
08. Zavodništvo: upravljanje tuđim utiscima i radnjama
09. Lepršavost: zauzimanje centralne pozicije
10. Stvaralaštvo: sklonost ka kreativnom i apstraktnom
11. Perfekcionizam: previše visoki standardi
12. Odanost: izraženo usaglašavanje s drugima
13. Rasijanost: kvalitet pažnje i pamćenja
14. Tvrdoglavost: istrajavanje u svojim stavovima
15. Netaktičnost: neodmjerenost u komunikaciji
16. Inat: prkos kao pokretač ponašanja
17. Neodlučnost: problemi u donošenju odluka
18. Radoholizam: odnos privatnog i poslovnog života.

Istorija razvoja 

Prije nekoliko godina sam bio u prilici da dobijem zanimljivo tumačenje sopstvene ličnosti. Za tu svrhu korišćen je komercijalni test, čiji mi se koncept svidio: koučing i razvoj zaposlenih na osnovu određene grupe crta koje se uglavnom ne mjere klasičnim testovima ličnosti, barem ne na taj način i u tom intenzitetu. (To ne znači da u tim klasičnim testovima nema crta koje mogu biti kontraproduktivne, ali to je druga tema.)

Gdje nastaje problem?

Stiv Džobs se upustio u izradu sopstvenog hardvera kad je shvatio da ne može da priušti postojeći. Kad ste zaduženi za ljudske resurse (HR) u nekoj firmi i imate više desetina ili stotina zaposlenih, trošak upotrebe postojećih alata često prevazilazi budžet koji imate na raspolaganju. Mnoge firme ne mogu da priušte procjene za sve zaposlene, već se odlučuju za pojedince ili posebne grupe (više pozicije, menadžment…). Na taj način zapostavlja se veliki broj zaposlenih. Slična stvar važi i za selekciju kandidata – skuplji alati koriste se za neke važnije pozicije, dok su za ostale dobri i jefitiniji alati, ako se uopšte i koriste. Očigledno postoji potreba da se na raspolaganju ima kvalitetno rješenje, primjenjivo na sve zaposlene i u svim prilikama.

Šta je rješenje? 

Psiholozima obrazovanje dopušta da sumiraju opšte dostupno znanje u neki koristan alat. Firme koje razvijaju komercijalne alate posjeduju određena znanja i prava, ali daleko od toga da su jedini koji se bave temama ličnosti i povezanosti ličnosti i uspjeha na poslu. Mnogi autori dijele znanje na iste i slične teme, čime omogućavaju drugima da se okušaju na polju procjene i razvoja zaposlenih. Pošto sam ja psiholog, zaposlen kao HR, sa željom da sa svima radim jednako dobro i kvalitetno  – odlučio sam se da napravim ono što mi je potrebno.

Proces je bio učenje kroz pokušaje: zadavanje upitnika ispitanicima, zajednička provjera tumačenja, statistička provjera instrumenta, ispravljanje upitnika, pa sve u krug. Provjera instrumenta s oko 200 zainteresovanih da učestvuju u eksperimentu. Iako je stvar još uvijek u beta fazi, trenutno imam instrument koji ne mjeri sve što mjere drugi, ali zato mjeri ponešto što drugi ne mjere. Proizvod napravljen da bude dostupan, da bude od koristi svima. Ja sam skroz zadovoljan, a svi komercijalni alati (+ IKT) kažu da sam perfekcionista.

Da li je IKT bolji od drugih testova?

Da li se moj poduhvat može mjeriti s proizvodom firme koja je u industriji 40ak godina, sarađivala je sa stotinama istraživača i uložila je u biznis ko zna koliko miliona dolara? Zavisi šta Vam je potrebno. Ovaj instrument još uvijek nije došao do toga da se može reći: vjerovatnoća da će neko s ovim profilom biti dobar na poziciji čuvara je velika, a to kažemo na osnovu prethodnih studija. Takvih studija za sada nema. Međutim, ukoliko vidite da neko ima nizak rezultat na opreznosti i visok na rasijanosti, valjda možete sami da zaključite kako će se pokazati kao čuvar?

Primarni cilj ovog alata je sagledavanje kontraproduktivnih tendencija na poslu, u svrhu postavljanja razvojnih ciljeva i savjetovanja zaposlenih. Vjerujem da je cilj ostvaren. Za proces selekcije apsolutno može biti koristan svima koji razumiju psihologiju ličnosti. Drugima možda i ne, ali njima se može asistirati u tumačenju.

Ako Vas zanima nešto više, pošaljite poruku.